Benefisiariu husi POWER, mana Sonia-Covalima. Foto: Lensa Fokupers
Mana Sonia, hanesan inan ba oan na’in lima, nia atividade loro-loron halo servisu uma laran no tau matan ba nia-oan sira.
Ho ekonómia família ne’ebé dalaruma hasoru dezafiu hodi kompleta nesesidade família nian, Mana Sonia hakarak tebes atu kontribui mós ba rendimentu família nian.
Atu realiza ida ne’e, nia komesa involve an iha projeitu POWER ne’ebé maka tama iha sira-nia aldeia Galita iha tinan 2023, ne’ebé fó espasu aprendizajen ba feto sira hodi deskobre sira-nia poténsia, komprende sira-nia direitu no hetan formasaun prátika ba dezenvolve negósiu ki’ik no atividade produtivu sira hanesan kuda modo oi-oin.
“Uluk ha’u iha uma de’it, servisu uma ne’e todan, kona-ba osan ita hein de’it mane/kaben ba servisu, to’o mai mak fó osan han-hemu nian,” haktuir mana Sonia.
Mana Sonia partisipa ho antusiasmu iha formasaun atividade POWER nian ba dala tolu (3) ne’ebé fasilita husi World Vision, aprende kona-ba tékniku halo to’os ne’ebé simples, jestaun finanseira família, igualdade jéneru, kuida família no importánsia husi feto sira-nia papél iha dezenvolvimentu ekonómiku família nian.
Benefisiariu Power, Grupu Moris Foun-Covalima. Foto: Lensa Fokupers
Hafoin remata treinamentu, Mana Sonia hamutuk ho maluk feto no mane sira, hari’i Grupu Poupansa no Grupu Produsaun iha tinan 2024 hari’i husi membru hamutuk tolu-nulu 30 (feto 26 no mane 4) sira hahú halo to’os grupu iha rai ki’ik ida ne’ebé oferese husi membru sira hodi kuda Fore-mungu.
“Tama iha Grupu Power ne’e ha’u tuir treinamentu no komesa tulun ha’u-nia parseiru kuda modo, no sai mós membru iha grupu Produtivu, loron ida ami hetan $5.00 – $ 10.00, ami hahú jere balun tau ba han-hemu nian no selu labarik sira-nia eskola. Uluk atu hetan osan susar tebes,” haktuir Mana Sonia.
Ho dezafius ne’ebé mak iha grupu Produsaun hasoru no koñesimentu ne’ebé dadaun mana Sonia iha hamutuk ho nia feto maluk na’in tolu, sira hari’i fali grupu Moris Foun, grupu ne’e rasik hala’o atividade hanesan; Kuda modo-mutin, kanku, brinjela no liis.
Rezultadu husi kolleita sira fa’an iha bairro-laran loron ida bele hetan $3.00-$10.00 aleinde ne’e mós uza ba nesesidade família nian. “Iha grupu Poupansa kada fulan ema ida tau osan $ 6.00, to’o tinan ida ami fahe osan funan. osan ne’ebé ha’u hetan, balun rai ba kofre família, sosa nesesidade uma laran, labarik sira nia sasan eskola no seluk tan. Aliened ne’e mós ha’u mós involve an iha Grupu Produsaun hamutuk ho ha’u-nia feto maluk na’in 3 hodi kuda modo ba fa’an.” Haktuir Mana Sonia
Dadaun ne’e mana Sonia la’ós iha uma de’it, maibé hanesan mós to’os nain ne’ebé reziliente hodi suporta ekonomia família. “Ha’u nunka iha hanoin bele kontribui ba ekonomia família. Feto sira bele no ha’u kontenti tebes ho projetu Power iha ami-nia suku hodi halo mudansa ba ami nia moris,” Haktuir Mana Sonia ho kontente.
Mana Sonia nia jornada hatudu katak bainhira feto sira hetan oportunidade no asesu ba rekursu sira, sira bele transforma sira-nia moris hodi kontribui liután suporta família haree ba mana Sonia nia susesu, Xefe Aldeia Galitas, Sr. Lourenço da Silva, ne’ebé involve mós iha grupu Poupansa no Horikultura mós kontinua enkoraja komunidade sira hodi partisipa atividade sira ne’e atu hasa’e sira nia koñesimentu. “Mudansa ne’ebé ha’u haree, sira hasa’e sira nia produtu lori ba hatama iha loja, bainhira sira hetan osan, sira suporta sira-nia familia,” Haktuir Xefe Aldeia Galitas
Projetu POWER fundu husi União Europeia liuhusi parseria ho World Vision Timor-Leste no implementa husi Fokupers no FEEO iha munisípiu Covalima no Oe-cusse, hanesan inisiativa xave ida ba apóia feto vulnerável sira hodi buka oportunidade emprezariál no hakbí’it sira hodi hala’o papél boot liután ba foti desizaun iha família no sosiedade.
Inisiativa ne’e kontribui direita ba Timor-Leste nia Planu Asaun Nasionál Violénsia Bazeia ba Jéneru ba hakbi’it feto sira-nia ekonomia no lideransa iha família no sosiedade.