Diretora Fokupers hamutuk ho estrutura halo konferensia imprensa, Foto: Lensa Fokupers, 15/07/2025
Ohin loron Fokupers marka tan pasu ida ho ezistensia iha nia JORNADA iha luta kontra desiguldade, kontra aktus violensia hotu hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste. Tinan 28, Fokupers alkansa nia missaun no vizaun entre susesos, desafius no barreiras, normas sosias ne’ebé sei kontinua diskrimina, minimiza no mos violensia ne’ebé kontinua as. Tamba Saida mak feto no labarik feto kontinua sai alvu ba violensia? Pergunta ne’e laos deit Fokupers nian, Maibe ESTADO Timor-Leste tenki haree injustisa no lia los ne’ebe sei konsidera hanesan desafiu iha implementasaun ba lei sira ne’ebe asegura sidaun hotu liu feto sira hodi moris livre no independente.
Tinan 2025, husi Janeiro to Julho, to’o oras ne’e kazu ne’ebe Fokupers atende no rejista hamutuk kazu 126 husi tipu kazu Violensia fizika 45 Violensia Seksual 26, Abuzu Seksual 8, asediu seksual 1, insestu 6,Violensia Psikolojia 3, no kazu sira seluk 37, violensia bazeia jéneru hasoru feto no labarik-feto ne’ebé akontese iha relasaun familia ka domestika no mos iha publiku.
Akontesimentu Semana dahuluk husi fulan Jullu ne’e, iha kazu omisidiu ne’ebe akontese iha Municipio Ainaro, Jakarta dua (2) fatin ne’ebe nudar istoria moruk husi violensia passadu, No agora sai fali fatin ba violensia hasoru feto, Joven feto ida ho idade 23 mate, tamba asaun violensia husi agressor. Rezultadu fó sai husi ekipa Forénsik Hospital Nasional Guido Valadares (HNGV) iha loron 8 Fulan Jullu 2025 katak: vitima mate ho kondisaun gravida ka isin rua.
Kazu Prostituisaun Infantil no Trafiku Umanu ne’ebé akontese iha Dili no Bruney. Informasaun liu husi media online iha loron 4 Junho 2025, iha Ajénsia balun iha Timor-Leste rekruta jovens feto nain 14 ho ilegalmente atu ba servisu iha Nasaun Slovakia.
Iha loron 07 Jullu 2025 Fokupers asesu informasaun liu husi pajina ofisial Facebook Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) katak deskonfia iha kompañia ida iha Dili halo rekrutamentu ba jovens feto balun hodi ba servisu iha Bruney Darusalam. Rekrutamentu ne’e mos konsidera ilegal sem iha linha kordenasaun ho orgaun kompotentes iha Timor-Leste.
Iha loron 01 Jullu 2025 Fokupers asesu informasaun liu husi pajina ofisial Facebook Ministeriu Interior ba “Serviços Relaçoes Públicas’’ katak deskonfia Hotel balun iha Dili halo rekrutamentu ba feto nain ne’en (6) ho idade minor ba aktividade Prostituisaun Infantil.
Konsidera katak violensia hasoru feto no labarik feto sei kotinua buras bainhira Estado Timor-Leste la garante ho diak implementasaun lei sira no la halo monitorizasaun ka fiskalizasaun ho maxima atensaun ba kompanhia ka agensia sira ne’ebe mai buka lukru iha Timor-Leste hodi hanehan nafatin povu liu-liu feto sira ne’ebe laiha kbi’it.
Kazu asediu seksual iha Istituisaun Governo, fatin publiku, eskola no Universidade sira, kontinua sai polemika ba feto sira atu moris livre, tamba ema uza nafatin poder hodi espresa no hanehan feto sira.
Kazu infantisidu ne’ebe kontinua akontese iha Dili no munisipiu lori impaktu negativu ba feto, familia no sosiedade. Ih afulan 3 ikus, ita akompaña liuhusi media kazu infantisidiu 3, Ita hotu lamenta no triste ba akontesimentu ne’e. Fokupers iha tinan 2 nian laran (2024-2025) fornese akompañamentu ba inan liu-liu joven feto balu liga ho problema infantisidiu. Iha sira balu kondenadu ho tinan 4 iha prizaun, iha tinan 2 iha prizaun no balu ne’ebé mak sei iha prosesu judisiariu nian. Husi esperiensia ne’e hatudu oinsa sistema judisial reinforsa esteriotipu sira liga ho responsabilidade ba aktu kriminal ne’ebé fó de’it ba feto. Laiha investigasaun klean, atu buka tuir responsabilidade autor seluk “mane” ne’ebé fó isin-rua ba feto no abandona, no mos hamutuk ho intensaun atu obriga feto halo asaun krime refere. Iha ne’ebe naturezamente ita hotu hatene katak isin-rua ida bele akontese tanba iha ema nain rua “ feto ho mane”. Autor ne’ebe lei konsidera iha infantisidiu la’os ema nain rua. Kodegu penal konsidera de’it inan nu’idar autor ba infantisidu. maske laos desizaun ne’ebe mai husi feto/inan rasik., tanba sirkumtansia ho kondisaun sira oioin hatodan desizaun inan ida nian.
Estadu Timor-Leste iha ona Normas legais oin-oin tantu nasional no internasional atu bele asegura feto no labarik feto moris livre husi violénsia no diskriminasaun sira, Maíbé feto no labarik-feto nafatin sai vitima iha sosiedade maské Timor-Leste restaura ona nia indepedénsia ba dala 23. Tanba-ne’e Fokupers hakarak apela ba entidades no autoridade relevantes sira hotu tuirmai ne’e:
- Komisaun F Parlamentu Nasional ho Governu liuhusi ministeriu kompetentesira atu halo intervensaun ho klean no rigorozu ba pratika iregularidade sira ne’ebe grupu ka organizasaun sira halo hodi utiliza feto sira nia vulnerabilidade ba interese no lukrutivu ba sira nia grupu.
- Husu ba Orgaun Judisiáriu sira atu implementa Lei Kontra Violénsia Domestika (LKVD) no lei sira selúk ne’ebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu, No aplika duni tuir normas judisiál ne’ebé iha ona, Avalia regularmente tendénsia krime sira ne’ebé julga iha tribunál no pena ne’ebé aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legál/jurídiku funsiona hodi garante protesaun adekuda ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru. Ministeriu Justisa no tribunal atu asegura aplikasaun lei ho justu no la halo diskriminasaun ba feto inklui ema ne’ebé komete iha kazu soe bebe no infantisidiu.
- Husu ba Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu husi monitorizasaun ba lei sira, Manuais, Regulamentu sira nia implementasaun ho efikas tuir prinsipiu Direitus Umanus no Boa Governasaun.
- Husu ba Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI), Atu haluan no haforsa liután sosializasaun ba Lei sira ne’ebé liga ho Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) hodi hasa’e komunidade nia konsiensia kona-ba importansia respeitu no lahalo diskrimisaun ba feto ne’ebé abranze ba komunidade iha territóriu tomak, ho koordenasaun besik liu-tan ho sosiedade sivíl hodi muda norma sosiál sira ne’ebé kontinua haforsa inbalansu poder no diskriminsaun dizigualdade iha sosiedade.
- Igreija katolika no Konviksaun relijiozu sira hotu iha Timor-Leste atu haforsa liutan servisu pastoral sira atu hasa’e liutan povo nia konsiensia valor relijiaun no valores humanidade nune’e ema moris iha respeita malu no respeitu direitu umanu ema nian.
- Fokupers apresia ho komandante Jerál Komisariu Jerál Polísia Sr. Henrique da Costa ho membrus tomak iha Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) liu-liu servisu informasaun Polísia, VPU no PCIC ne’ebé hatudu servisu profesional no seriedade ba halo identifikasaun no kapturasaun ba aktu violénsia sira, liu-liu violénsia ne’ebé kontra feto no labarik feto iha Timor-Leste. Nune’e, Husu ba Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) no PCIC atu nafatin halo atuasaun ho imediata ba krime públiku tuir lei haruka, liu-liu knár PNTL no PCIC nian ne’ebe ho severidade.
- Ba entidade hotu-hotu, linhas ministerial sira iha Governu, autoridade munisipiu sira, sosiedade sivil ho igreija no konviksaun relijiosu sira hotu atu haforsa koordenasaun no kolaborasaun ho konsistente no komprensivu, atu bele fó protesaun di’ak liu ba feto no labarik sira hosi forma violénsia oioin, nune’e mós kria sosiedade ida ne’ebé seguru no justu liu.
FOKUPERS hamriik hamutuk ho vítima sira no feto Timoroan tomak iha luta hasoru violénsia. Ami bolu sosiedade sivíl, mídia, no parte hotu-hotu atu labele nonook. Violénsia hasoru feto ida maka violénsia hasoru umanidade tomak. Mai ita hamutuk tane Timor-Leste ida respeita direitu umanu, igualdade jeneru no livre husi violensia.
Justisa ba vítima tenke tane aas.
Feto no labarik-feto iha direitu atu moris ho seguru no dignidade.
‘’Saudasões Revolusionariu’’
Dili 10-07-2025
(Fokupers)
____________________________________________________________
Portavóz