Fokupers, JSMP no Rede Feto Timor-Leste halo konferensia Imprensa Kondena hahalok Asediu Seksual akontese iha Universidade. Foto: Lensa Fokupers, 8/10/2025
FOKUPERS, JSMP no REDE FETO-TL manifesta nia preokupasaun sériu relasiona ho keixa ka denúnsia ba kazu asédiu seksuál no abuzu seksuál ne’ebé akontese iha instituisaun edukativa sira. Akontesimentu sira ne’e hatudu katak Estadu Timor-Leste falla tebes iha nia mekanizmu prevensaun, protesaun no denúnsia ne’ebé eziste iha sistema edukativu.
Ba públiku nia koñesimentu, Asédiu seksuál mak komportamentu ida ne’ebé la ho hakarak (la-desejadu) ho natureza seksuál ne’ebé afeta dignidade feto no mane ka konsidera ofensivu ho liafuan (verbal), la ho liafuan (non-verbal) ka fízikamente, hanesan tau liman ka halo koméntariu sujestivu, halo koméntariu ho natureza seksuál, hatudu pornografia, husu favor seksuál, ka kria ambiente serbisu ne’ebé intimidadu, hostil, humilhante no halo vítima sente inseguru ka la-komfortavel iha fatin públiku sira.
Tan-ne’e bazeia ba vídeo ne’ebé dadauk ne’e viral no akontesimentu sira seluk sai ona konsumatoriu públiku, ami hakarak hato’o rekomendasaun no ejizensia sira mak hanésan tuir mai ne’e:
- Husu ba Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) liuhosi Magnifiku Reitor no unidade pro-reitoria atu emidiatamente foti asaun urjente hodi suspende suspeitu hosi kna’ar nu’udar Manorin na’in iha UNTL hodi hein prosesu tuir mai.
- Husu ba Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) liu-hosi konsellu disiplinar atu loke prosesu investigasaun ba suspeitu sira ne’ebé prátika aktu violénsia asédiu seksuál iha kampus ho Rigoroso, imparsial no transparensia.
- Husu ba Universidade Nasional Timor-Lorosa’e (UNTL) tenke aplika sansaun disiplinar ba Autór ne’ebé kulpadu bazeia ba gravidade kazu no labele admite ema ne’ebé hanesan predator seksuál atu kontinua kna’ar hanesan manorin na’in.
- Husu ba Ministériu Edukasaun ho seriedade atu obriga eskola sira hotu hosi nivel primaria to’o ensinu superior atu estabelese mekanizmu simu keixa ka dununsia ho konfidensialidade, seguru no sentradu ba vítima iha eskola sira, no mós husu ba ministériu edukasaun foti responsabilidade nu’udar estadu atu implementa Rekomendasaun CEDAW Komite ba Estadu Timor-Leste iha Maio 2023 kona-ba asegura ambiente edukasaun ne’ebé seguru no iha fasilidade ijiene no saneamentu ne’ebé livre hosi violénsia bazeia ba jéneru hasoru feto no labarik-feto sira, inklui transporte seguru ba no hosi eskola sira, investiga, prosesa no fó kastigu adekuadu ba kazu asédiu no violénsia bazeia ba jéneru, inklui kastigu korporál, hasoru labarik-feto no feto sira iha instituisaun edukasaun, no fornese protesaun imediata ba vítima sira; Husu ba Públiku liu-liu estudante sira labele ta’uk atu ko’alia sai no husu tulun, bainhira hetan aktu asédiu seksuál ka violénsia sira seluk.
- Husu ba dosente sira atu labele uja ita-bo’ot sira nia influensia no superioridade no vulnerabilidade estudante sira nian hodi atinje ita-bo’ot sira nia nesesidade no dezeju seksuál. Hatuur ita bo’ot sira nia maturidade hanesan edukadór, no mós kaer metin ba orientasaun Nu.12/2017, 9 de Agosto husi Komisaun Funsaun Públika kona-ba prevensaun no kombate asédiu seksuál iha funsaun públika.
- Husu ba Ministériu Edukasaun atu kria sistema avaliasaun ida ne’ebé mak transparente no bandu atividade eskola nian hotu tenke halo iha resintu eskola nian, labele fora hosi resintu eskola nian.
- Husu ba Provedór Direitus Humanus no Justisa (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liuhosi monitorizasaun ba lei sira Manuais, Regularmente iha implementasaun sira ho efikas tuir prinsípiu DH no Boa Governasaun.
Dili 08-10-2025
Deklarasaun husi FOKUPERS REDE FETO-TL, JSMP no mai husi perspetiva institusionál no ne’e sei la reprezenta ema ida.