Xefe Gabinete, Sr. Arantes Sarmento, reprezenta Vice-Primeiru Ministru MCAS-MDRHC hato’o diskursu. Foto: Lensa Fokupers
Dili; 18 Jullu 2025: Iha Ambitu Aniversariu Fokupers ba dala-28, Fokupers realiza atividade Kolókiu ho tema “Asegura Feto nia direitu ba rai hodi promove ekonomia feto no familia” ne’ebé servisu parseria hamutuk ho Sekretária Estadu Igualdade (SEI), no hetan suporta finansiamentu husi OXFAM Timor-Leste no Uniaun Europeia.
Kolokiu ida ne’e ho objetivu atu haforsa feto sira nia independensia ekonomia, promove feto sira nia direitu no buka dalan hodi garantia sira nia asesu ba iha oportunidade ne’ebe eziste iha sira nia komunidade nune’e bele asegura katak feto sira empoderada, livre husi violensia no bele foti desizaun ba sira nia aan rasik no sira nia familia.
Iha Abertura, Xefe Gabinete, Sr. Arantes Sarmento, reprezenta Vice-Primeiru Ministru MCAS-MDRHC, hateten iha diskursu “Ho onra boot, no sentidu responsabilidade ha’u partisipa iha kolókiu ida-ne’e, ne’ebé dedika ba tema fundamental ida ba futuru Timór – Leste, ho tema: empoderamentu ekonómiku feto sira liu hosi asesu ba rai no propriedade.”
Reprezenta Vice-Primeiru Ministru MCAS-MDRHC, dehan, Experiénsia husi FOKUPERS hatudu katak bele apoia grupu feto sira atu asesu rai, deskobre atividade ekonomiku ki’ik, fó produtu ba merenda eskolar ka harii negósio lokal. Empoderamentu hanesan ne’e mak ita hakarak hamutuk no halo buat barak.
Nia hatutan. Maibé atu bele akontese, ita presiza koordenasaun. Ita presiza halo planu orsamental no programa públiku sira ho perspetiva jéneru klaru. Presiza fó feto sira parte iha programa empregu, inklui servisu sazonal iha rai laran, no promove modelo negósio susténtavel ho lideransa husi feto. Presiza Kombate norma sosiál diskriminatória sira ne’ebé kontinua taka asesu feto ba propriedade no autonomia.
Empodera feto ida, empodera família ida. Empodera feto ida, haforte iha komunidade. Empodera feto ida, harii nasaun ida ne’ebé justu, resistenti no dezenvolvidu.
“Tanba ne’e, ha’u reafirma ho komprimisu ohin katak: Governu sei kontinua halo servisu hamutuk instituisaun hotu ne’ebé reprezenta iha ne’e, atu fó garantia katak kada feto Timor oan la haree ba nia background ka kondisaun passadu, maibe bele moris livre husi violénsia, ho asesu ba rai justisa no merese atu hetan oportunidade.”dehan, Reprezentante Vice-Primeiru Ministru MCAS-MDRHC iha nia diskursu.
Ho koragem, solidariedade no vizaun ba futuru, ita sei harii Timor-Leste ida ne’ebé iha direitu ba feto sira la’ós deit rekonese, maibé hetan respeita, proteje no promove.
Iha fatin hanesan, Diretora Nasionál Polítika Igualdade Jéneru, Sra. Olga da Costa Monteiro, Reprezenta SEI, afirma, Asesu ba rai no propiedade hanesan direitu umanu ne’ebé konsagra iha Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste artigu 16 no 17 kona-ba direitu no obrigasaun hanesan iha setor hotu no labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba ninia kór, rasa, estadu sivíl, jéneru, identidade jéneru, origin, estadu sosiál no ekonomia, polítika ka konvisaun ideolojia, relijiaun, edukasaun ka kondisaun mentál ka fízika ruma. Konvensaun Internasional sira inklui Konvensaun Halakon forma Diskriminsaun sira Hasoru feto ne’ebé TL asina no ratifika sai mos enkuandramentu legal ne’ebé proteje direitu feto sira nian.
Nia dehan, Ita rekoñese katak maske iha progresu barak kona-ba enkuadramentu legal sira maibé sei iha obstakulu barak ne’ebé feto sira hasoru. Feto sai na’in ba rai komplexu tebes iha kontextu Timor-Leste nian tanba sistema kultura no dezafiu seluk ne’ebé sempre akontese hanesan diskriminasaun bazeia ba jéneru, sistema patriarkál ne’ebé fó direitu liu ba oan mane sira no laiha koñesimentu di’ak kona-ba direitu ba eransa no falta lei ne’ebé aplika ho justu.
Fokupers nia peskiza mos hatudu katak Sobrevivente violénsia bazeia ba jéneru ho estatutu “união de facto” ka kaben barlaqueadu monogámiku nu’udar grupu mais vulnerável iha limitasaun asesu ba rai no propriedade sira.
Nia esplika, Atu hatán ba prekupasaun hirak nee, iha Kompromisu Deklarasaun Maubisse Faze Datoluk ne’e, ne’ebé responsável husi Instituisaun Governu 17 no BNCTL no atu asegura feto nia direitu ba rai mak Ministériu Justisa liuhusi Sekretaria Estadu ba Rai no Propriedade ne’ebé iha kompromisu prinsipál rua mak hanesan: ida-Garante katak feto rurál 50% hetan ona informasaun kona-ba Lei ba Rai no Propriedade; no rua- Garante katak feto rurál 20% iha ona asesu ba rai no propriedade no sai ona Na’in ba Rai;
Sekretaria Estadu ba Igualdade, komprometidu atu kontinua halo advokasia ho Ministéri Justisa liuhusi Sekretaria Estadu ba Rai no Propriedades atu asegura feto sira atu iha direitu ba rai no eransa seluk ne’ebé inan-aman sira husik hela liuliu feto rurál sira tuir kompromisu ne’ebé iha ona.
Atu asegura kompromisu hirak-ne’e Governu sei la la’o mesak maibé nafatin iha kolaborasaun ho Organizasaun Sosiedade Sivíl tantu nasionál no internasionál sira inklui Fokupers atu halo esforsu koletiva hodi hasa’e sosiedade nia kompriensaun liuhusi sosializasaun, diálogu hodi diskute kona-ba feto sira-nia direitu iha patrimóniu, inklui direitu ba rai no haforsa kapasidade feto hodi luta ba direitu sira, no asegura justisa ne’ebé justu no iguál.
Diretóra Ezekutiva Fokupers, Sra. Domingas Afonso Amaral, deklara, Kolokiu ne’e mos hanesan oportunidade atu lori feto sobrevivente no grupu feto benefisiariu hodi bele partilha experiensia pratika diak sira, susesu no dezafiu ne’ebe sira hasoru hodi buka aprende ba malu no konecta grupu feto sira ho parseirus interesante sira hotu, tanto husi Governo, Seitor Privadu, ajensia internasional, organizasaun nasional no internasional, no media hodi kontribui ba prevensaun no responde ba violensia bazeia ba jeneru ho servisu ne’ebe integradu, multisetoral no sustentavel.
Ita hotu konsiente katak direitu ba rai ne’e importante tebes hodi bele fortalese ekonomia feto sira nian, rai sai nudar rekursu baziku hodi uza ba aktividades produtivas hanesan agrikultura, peskas no negosiu sira seluk, hanesan mos kampu traballo baziku hodi asegura feto sira moris independente ekonomikamente hodi suporta ba sira nia an rasik no familia.
Kolokiu ida ne’e nu’udar pasu ida atu kontinua halo advokasia hodi promove no garante feto sira nia direitu asesu ba Justisa rai no propriedade, no promove feto sira nia partisipasaun iha vida ekonomia no asegura kompromisiu estadu ba promove partisipasaun feto hodi prevene violensia hasoru feto inklui garantia feto rural sira nia partisipasaun ativu iha prosesu dezemvolvimentu ekonomia Timor-Leste.
Foto hamutuk ho parseiru sira. Foto:Lensa Fokupers.
Atividade ne’e, hetan Partisipasaun husi, Reprezentante SEI-Diretora Nasional Politika no Igualdade Jeneru, Sra. Olga da Costa Monteiro, SEFOPE, Defesória Publik, Adjuta-PDHJ, CCI-TL, F-FDTL, PNTL, Prezidente Kurador Fokupers, Oxfam iha Timor-Leste, Misereor, Uniaun Europeia, World Visiona Timor-Leste, The Asia Fundation, AGIAMUNDO, Hamnasa, Rede Feto Timor-Leste, Fundasaun Alola, JSMP, ACBit, Rede ba Rai, Pardet, Belun, RHTO, Arcoiris, Codiva, Kaebauk, Lideransa Komunitaria, Sobrevivente VBJ, Benefisiariu husi Covalima ho Oe-cusse, Estudantes Civitas Akademikas, no seluk