Hafoin remata lansa atividade Aman ba Mudansa, partisipantes sira foto hamutuk ho MISERER, Fokupers no Autoridade Lokal Sira. Lensa Foto: Lensa Fokupers. Data, 24/04/2026
Aileu, 24 Abril 2026; FOKUPERS, ho apoiu finanseiru husi MISEREOR, implementa programa pilotu inovadora ho naran “Aman ba Mudansa / Fathers for Change”, iha Suco Namolesso, Postu Administrativu Lequidoe, Munisípiu Aileu. Programa ne’e ho objetivu atu hametin envolvimentu mane nu’udar aman iha promosaun igualdade jéneru no prevene Violénsia Bazeia ba Jéneru (VBJ) iha Timor-Leste.
Kaben-na’in hamutuk 15 partisipa ativu iha atividade ne’e. Programa ne’e dezeña uza aprosimasaun partisipativu liuhosi diskusaun grupu no aprendizajen bazeia ba esperiénsia moris loroloron nian. Métodu ida-ne’e kria espasu ida ne’ebé seguru, inkluzivu, no konfidensiál, hodi permite partisipante hotu-hotu atu ko’alia nakloke no aprende hamutuk lahó ta’uk.
Objetivu prinsipál husi programa pilotu ida-ne’e mak atu dezenvolve no koko modelu fasilitasaun ida ne’ebé bele loke diálogu iha família nia laran. Liután, programa ne’e hakarak atu hasa’e mane sira-nia komprensaun kona-ba sira-nia papél importante nu’udar aman. Aprosimasaun ida-ne’e subliña katak aman ida nia papél la’ós limitadu ba sustentadór sira, maibé mós nu’udar kuidadu-na’in, apoiante emosionál sira, no parseiru krusiál sira hodi mantein saúde inan no oan sira-nian.
Liuhusi inisiativa ida-ne’e, FOKUPERS buka atu enkoraja mudansa sosiál ne’ebé luan liu, partikularmente iha harii relasaun ne’ebé hanesan no harmonia entre feen-la’en. Programa ne’e mós subliña importánsia hosi mane sira nia envolvimentu iha kuidadu labarik nian hosi isin-rua to’o adultu, atu nune’e bele kria família sira ne’ebé saudavel no metin no livre hosi violénsia.
Reprezentante FOKUPERS, Rosa Maria de Sousa afirma katak kaben-na’in 15 ne’ebé partisipa iha programa ne’e hein atu sai hanesan modelu ba família sira seluk iha komunidade.
“Mudansa pozitivu iha relasaun família nian bele hahú iha nível lokál no hosi esperiénsia simples sira iha moris loroloron nian”, nia hatete.
Autóridade lokál mós simu ho di’ak programa ne’e no hein katak, inisiativa “Aman ba Mudansa” sei la para de’it iha Suku Namolesso maibé sei habelar tan ba suku hitu seluk iha Lequidoe. Komunidade nia entuziazmu iha suku sira seluk hatudu nesesidade aas ba aprosimasaun ne’ebé hanesan atu harii família ne’ebé armonia no hanesan.
Husi parte parseiru dezenvolvimentu, Inge Lemp, Head of Miserior Dialogue and Partneship Service (DPS) MISEREOR nian hato’o nia apresiasaun ba inisiativa FOKUPERS nian hodi implementa projetu pilotu dahuluk ne’e iha Timor-Leste. Nia fiar katak programa ne’e iha potensiál boot atu sai modelu la’ós de’it lokál, maibé mós nasionál no mós globál.
“Ami nu’udar parseiru dezenvolvimentu FOKUPERS nia, haksolok tebes FOKUPERS hakarak koko iha projetu pilotu dahuluk iha Timor laran, iha fatin furak Namolesso hodi implementa programa “Aman ba Mudansa” ida ne’e. Ami apresia tebes imi-nia fuan no imi-nia vontade hodi sai ezemplu ba Suku Namolesso, no espera katak sai ezemplu mos ba nasaun Timor, no ba mundu.” Dehan, Inge Lemp.
Iha nia mensajen ba partisipante sira, nia subliña “Aproveita tempu ne’e hodi aprende didi’ak. Sai kestaun korajen nian hodi troka ‘hirus’ sai fali ‘domin’.” Programa “Aman ba Mudansa” la’os de’it atividade, maibé hanesan prosesu transformasaun sosial ne’ebé hahú husi família, hametin relasaun, no kria mudansa pozitivu ba futuru labarik sira.
Programa “Aman ba Mudansa” la’ós atividade de’it, maibé prosesu transformasaun sosiál ne’ebé hahú iha família. Liuhosi hametin relasaun entre membru família sira no harii konxiénsia kona-ba igualdade, programa ida-ne’e hein atu kria futuru ida ne’ebé di’ak liu ba labarik sira no jerasaun futuru sira iha Timor-Leste.
Iha ámbitu atividade ne’e, FOKUPERS, liu husi nia Programa Edukasaun Bázika ba Igualdade Jéneru Lahó Violénsia, fornese mós sesaun aprendizajen no halimar ho labarik sira ne’ebé inan-aman sira lori sira nia oan. Labarik na’in 15 partisipa ho ativu, aprende valór sira igualdade nian, respeitu ba malu, no moris lahó violénsia hosi idade ki’ik




