KOMUNIKADU IMPRENSA
FOKUPERS Kondena Maka’as Asaun Asedio Seksual no Abuzu Seksual ne’ebé akontese iha Publiku liu-liu iha Nivel Eskola sira
Husu Autóridade Kompetente sira lori Kriminozu sira ba justisa tuir dalan legal.
Nasaun Timor-Leste nudar nasaun ne’ebé iha nia instrumentus legais sira hodi asegura nia sidadun hotu, feto, mane no labarik sira hodi moris livre no igual iha familia, sosiedade, komunidade liu-liu iha Eskola no Universidade sira.
Konstituisaun RDTL iha Artigu 16 no 17, konsta “Universalidade no igualdade” hodi hatur katak ema hotu iha direitu iha Lei nia oin hodi moris livre no igual sem iha deskriminasaun, torturasaun no violensia.
Iha Konstituisauan RDTL mos hatur no asegura lei protesaun ba labarik no oan sira ne’ebe konsta iha Artigu 18 “Labarik sira iha direitu ba protesaun espesial, husi familia, komunidade nomos Estado liu-liu hasoru hahalok hotu hanesan la tau matan, diskriminasaun, violensia, opresaun, ABUZU SEKSUAL no EXPLORASAUN SEKSUAL” Estadu Timor Leste mos garante hodi ratifika instrumentus internasionais sira hanesan CEDAW, Plataforma Bejing, Resolusaun 1325 (Feto Paz no Seguransa) CRC ka KDL (Covention rights for children/konvensaun direitu ba labarik) hodi proteje no asegura labarik hotu husi aktus violensia liu-liu ABUZU SEKSUAL.
FOKUPERS nafatin luta no halo advokasia kontra atus de violensia hasoru feto no labarik feto sira ne’ebe sai vitima husi violensia bazeia ba jeneru, no mai ho nia vizaun “Feto Timor-Leste Moris iha Dame iha Uma Laran, Komunidade no Nasaun ne’ebé respeita igualidade jéneru no ho Misaun Hapara Violénsia hahu hósi nivel individu, uma laran to’o Nivel Institusional nian liu hósi movimentu hodi hakbi’it feto iha aspektu hotu-hotu ho servisu integradu.
Lensa Fokupers: Portavoz no membru Fokupers Sra. Filomena Reis, akompanha husi Koordenadora advokasia, koordenadora Empoderamentu Sobrevivente, Ofisial Advokasia, Ofisial Legal, Konselor no Staff Fokupers
Iha inisiu tinan 2025 total kazu ne’ebé rejista iha Fokupers hamutuk 40 no sobrevivente VBJ ne’ebe sei kontinua hela iha Uma Mahon husi tinan 2024 to’o agora hamutuk 56, ne’e hatudu katak injustisa kontinua iha no buras, autor violensia kontinua livre tamba konsidera katak violensia ne’ebe sira komete ne’e simples hodi la hatur justisa ka lei ne’ebe rigorozu hodi kondena suspeitu sira.
Akontesimentu violensia hasoru feto no labarik feto estudante sira, iha nivel eskola (treseiro ciclo) to’o Universidade sira, Estudante feto sira sai nafatin alvu ba agresaun individu pessoal, superioridade no interese individuo hodi haburas no hatudu exemplo ladiak ba hahalok violensia hanesan asediu seksual no asaltu seksual. Fatin eskola no Universidade sira lolos fatin hakmatek no fatin atu kria no produz jerasaun foun nakonu ho Espiritu de sabedoria laos fatin ba violensia. Akontesimentu fulan Fevereiro 2025, eskola sai nafatin alvu ba violensia hanesan Asediu Seksual no Asaltu seksual, hahalok ne’ebe presija tebes ema hotu nia atensaun liu-liu Estado Timor-Leste liu husi Ministerio Edukasaun no Ministerio Justiça. Akontesimentu Abuzu seksual no Asaltu Seksual iha eskola rua Eskola Sekundaria Geral Nicolau Lobato no Eskola Sekundaria Geral 5 de Maio bolu ita hotu nia atensaun atu kondena maka’as hahalok sira ne’e.
Lensa Fokupers (06/3/2025)
FOKUPERS kondena maka’as ba aktu krime ne’e no sei kontinua halo advokasia hodi luta kontra aktus violensia hasoru feto no labarik feto no ezije ba Entidades Xave do Governo no husu atu hatur justisa ne’ebé los ba feto sira; hanesan tuir mai ne’e :
- Husu ba Ministerio da Edukasaun ho seriedade laos aplika deit regras Sansaun Disiplinar maibe presija haforsa prosesu investigasaun bainhira rezultado investigasaun hatudu Indisius Krime hodi bele prosesa ho lais kazu ne’e atu vitima sira bele hetan justisa ida ne’ebe justo. No asegura katak iskola laos fatin ba asediu seksual no abuzu kontra estudante labarik feto no feto sira.
- Husu ba Ministra Edukasaun iha prosesu rekrutamentu ba Dirijente ka professores sira presija iha atensaun maxima katak nia ema edukador ka professor ne’ebé servisu ho profesionalismu, dedikasaun no respeita principios valores Direitus Umanus,
- Husu ba iha Presidente Komisaun Funsaun Públika Sua Exelénsia Sr. Agostinho Letencio de Jesus atu bele foti asaun emediatu hasoru Direjentes iskola rua ho seriedade tuir Lei Funsaun Públika (eskola Nicolau Lobatu no Dirijente eskola 5 de Maio);
- Husu ba Polísia Nasional Timor-Leste (PNTL) halo atuasaun imediata ba krime publiku túir lei haruka atu asegura siguransa interna ba sidadaun sira liu-liu labarik feto no feto sira iha iskola no fatin publiku. No ami bolu urjensia ba PNSIK no VPU atu bele halais proesesu investigasaun no lori kazu ba Ministeriu Públiku hodi proessu kazu ne’e tuir dalan legal.
- Husu ba Orgaun Judisiáriu sira atu implementa, foti desizaun ka julga autor krime sira tuir Lei no lei sira selúk ne’ebé relasiona ho aktu krime ho rigorozu no aplika duni túir normas judisiál ne’ebé iha ona no avalia regularmente tendénsia krime sira ne’ebé julga iha tribunál no pena ne’ebé aplika ba (kondenadu) sira. Ida-ne’e esensiál tebes atu asegura katak sistema legál/jurídiku funsiona hodi garante protesaun adekuda ba vitima sira no prevene krime seluk akontese iha futuru.
- Kontinua husu ba Provedór Direitus Humanos no Justiça (PDHJ) atu asegura implementasaun Lei liu hósi monitorizasaun ba lei sira Manuais, Regulamentu sira nia implemtasaun ho efikas tuir prinsipiu DH no Boa Governasaun, Liu-liu atu bele sensibiliza informasaun sira kona-ba asuntu direitus umanos iha nivel eskola.
- Husu ba estudantes sira hotu tantu iha Eskola Publiku, Privadu to’o Universidade sira, inan aman sira, kondena hahalok Asediu Seksual no krime sira seluk ne’ebe afeta psikologikamente no fizikamente lori impaktu bo’ot ba kondisaun moris vitima sira nian, hodi hato’o kedas keixa ba Policia ka Organizasaun sira ne’ebe defende feto nia direitu
Ikus Fokupers fo apresiasaun ba SEI, Ministerio Edukasaun no INDIKA hodi foti asaun imediata hodi kontra hahalok asediu seksula no abusu seksual iha eskola 2. Apresia ba familia husi vitima nain rua hodi foti kedas asaun no lori prosesu ne’e ba hato’o keixa no mos brani koalia ba publiku, ne’e exemplu diak atu ema hotu ba natituir katak aktu violensia ne’e krime no ema hotu iha obrigasaun hato’o keixa.
Ida ne’e mak Komunikadu Imprensa hósi Fokupers la haluhan hato’o Obrigadu wain.
‘’Saudasoes Umanidade’’
Dili 06 Marsu 2025
………………………………..
____________
Portavos