Dili, 09 Dezembru 2024; Fokupers no World Vision Timor-Leste (WVTL) selebra kampaña loron 16 ativizmu Kontra Violénsia ghasoru feto no labarik feto, realiza atividade dialogu públiku ho tema “Hamutuk Ita Prevene no Hapara Violénsia Hasoru Feto Hodi Promove Igualidade Jéneru no Asegura Feto nia Direito Umanu Liu Husi Empoderamentu Ekonomia” iha salaun Delta-Nova.
Objetivu husi atividade ida ne’e atu hasa’e konsiênsia publiku hodi hapara violénsia hasoru feto no asegura komprimisiu estadu ba alokasaun orsamentu nomós politika ne’ebé sensivel ba jéneru liuhusi empoderamentu ekonomia feto Timor-Leste.
Iha Diskursu, Diretóra Fokupers, Sra, Domingas Afonso Amaral, hateten, Violénsia Bajeia ba Jéneru (VBJ) sai nafatin dezafiu seriu no kontinua buras iha Rai doben Timor-Leste, Violénsia hasoru feto sai hanesan problema globál no hanesan forma ida husi violénsia direitus umanus, partikulamente fó impaktu ba feto no labarik feto no komunidade nia moris.
Iha ambitu kampaña loron 16 ativizmu, kontra violénsia hasoru feto no labarik feto liuhusi programa Promosaun no Empoderamentu Ekonomia ba feto nia direitu (POWER), ne’ebé iha tan apoiu finansiamentu husi União Europea, lidera husi World Vision Australia no implementa husi World Vision iha Timor-Leste, FEEO no Fokupers.
Fokupers parseria hamutuk ho World Vision Iha Timor-Leste realiza dialogu públiku, la’os de’it oinsa hasa’e konsiensia públiku, maibé oinsa ita hotu hamutuk, tantu husi Governu, Igreja, Ajensia Nasional no Internasional, Organizasaun Sosiedade Sivil, lideransa komunitária, individu no joven foinsa’e sira hotu hola parte hodi luta hakotu siklu violénsia hahú husi ita nia-aan rasik no kontinua halo esforsu hodi kontribui ba mudansa ba feto no labarik feto sira nia moris di’ak, liuhusi Mai ita hamutuk ita prevene no hapara violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste.
“Ami deseja la’os de’it atu rona lian sobrevivente no peritus sira, maibé mós atu fahe ideia estratejia no solusaun sira ne’ebé lori ita ba futuru ne’ebé livre husi Violénsia. Ita hotu tenki sai ajente ba mudansa hodi asegura feto sira nia direitu.” Dehan, Diretóra Fokupers, Sra. Domingas Afonso Amaral.
Nia Akresenta, Mai ita husik Dialogu Publiku ne’e, ho komprimisu foun atu hapara violénsia, apoiu ema vulneravel sira no kria sosiedade ida ne’ebé, ema hotu bele moris iha dame, paz iha rai doben Timor-Leste. Hamutuk ita bele halo mudansa, Chega! Violénsia hasoru feto no labarik feto hahú agora kedas.
Iha fatin hanesan Diretór Nasionál World Vision Timor-Leste (WVTL) Sr. Jaret Berends, hateten, WVTL hamutuk ho Parseiru implementadór Fokupers no FEEO, realiza Diálogu publiku ne’e, hanesan atividade ida atu selebra kampaña loron 16 ativizmu kontra violénsia hasoru feto no servisu hamutuk ho parseiru sira hanesan Fokupers no FEEO hodi habelar liu tan informasaun sira kona-ba importansia hapara violénsia hasoru feto no labarik feto iha komunidade no hasa’e partisipasaun feto iha atividade ekonomia no negosiu.
Nia hatutan World Vision Timor-Leste hanesan organizasaun naun governamental ne’ebé eziste iha Timor-Leste inisiu iha tinan 1995 iha organizasaun ne’e rasik sira nia parte rekoñese katak kazu abuzus violénsia bazeia ba jeneru mak dezigualdade norma kultura no sosiál sira ne’ebé dezekilibriu ba feto no labarik feto sira.
“Atu kombate ida ne’e, ami kolabora ho parseiru seluk no membru komunidade sira hodi kombate dezigualidade, deskriminasaun, transforma jeneru, ida ne’e mak sosiál sira hodi haburas igualidade no inkluzaun.” Tenik, Diretór Nasional WVTL, Sr. Jaret Berends.
Diretór Nasional WVTL, realsa, Atividade ida ne’e, hakarak atu fahe informasaun ba partisipante sira hodi hasa’e sira nia koñesimentu iha pratika finansia ninian, VBJ hamate direitu feto no mane atu empodera sira nia mehi. Atu hapara numeru violénsia hasoru feto no mane iha komunidade, laos ema ida nia servisu, maibé ita hotu-hotu nia servisu. Mai ita servisu hamutuk hapara Violénsia hasoru feto no labarik feto, hodi sai ajente ba mudansa iha nia familia no komunidade.
Embaixadór EU, H.E, Sr. Marc Fiedrich, mós iha nia diskursu, dehan, Empoderamentu ekonomia mak pontu importante, ekonomia lori ita lao atu atinji de’it, intervesaun ida nian, eletriku ekonomia, maibé atu mós hetan balansu iha igualdade jéneru, uza direitu feto nian, ba partisipasaun ekonomia, bele ajuda responde ba relasaun ne’ebé mak la balansu, ezemplu, mane ida uza nia poder hodi regula no ukun rai, kapital hodi uza ne’e, hanesan makina. Nune’e presija halo klaru katak, feto sira mós iha direitu asesu poder ekonomia.
Atu muda Timor-Leste ba dezenvolvimentu, asuntu hirak ne’e labele husik liu, tanba feto nia kreatividade presija hodi kontribui ba mudansa rai ida ne’e nian. Dezenvolvimentu hirak ne’e, akontese bainhira feto no mane partisipa hamutuk, ita presija kontribuisaun timoroan ida-idak nian hodi bele dezenvolve nasaun ne’e no empregadór nian.
Ita hatene katak, feto iha poder ekonomiku, sira nia familia mós sei simu poder ne’e, benefisiu ne’ebé mak feto sira iha dalabarak mós fahe iha sira nia familia liuliu ba sira nia-oan ne’ebé sei sai jerasaun foun ba nasaun ida ne’e nian. Hasa’e feto nia partisipasaun iha vida ekonomia sei hetan benefisiu di’ak iha familia, servisu no sosiedade.
“Hau mós kongratula World Vision Timor-Leste, Fokupers no FEEO, ba servisu maka’as ne’ebé sira halo ona liuhusi kontextu projetu nian ne’ebé kobre Violénsia Bajeia ba Jéneru (VBJ), no Empoderamentu Ekonomia ba Feto. Hau nia deseju bom susesu ba diaogu públiku ne’e, hein enerjia, inspirasaun foun hodi bele foti asaun hamutuk di’ak liu-tan.” Dehan, Embaixadór EU, H.E, Sr. Marc Fiedrich.
Iha Abertura, Sekretária Igualidade Inkluzaun (SEI), Sra. Elvina Sousa Carvalho, hateten, nia parte hakarak apresia ba inisiativa hosi organizasaun sira ne’ebé realiza ona atividade ida ne’e.
“Ohin loron ida ne’e importante tebes, hanesan Sekretária Igualidade nafatin apresia ba ita bo’ot sira tanba liu husi atividade sira seluk hodi priense loron 16 kampaña, hanesan ohin embaixador hateten katak sosiedade sívil liña ministérial sira halo atividade la’os iha Díli de’it maibé iha mós Munisípiu atu nafatin fó hanoin importasia husi hamenus violénsia no Kualker violénsia hasoru feto no labarik feto no mós empodera feto iha vida ekonomia no setór hotu”, hateten, SEI, Sra. Elvina Sousa Carvalho.
Sra. Elvina Sousa Carvalho, dehan, Kampaña Loron 16 Ativizmu kontra Violénsia hasoru feto no labarik feto mós hanesan kampaña internasionál ida ne’ebé mak Timor-Leste hola parte ona dezde uluk hodi foti asaun no determinasaun firmi kontra violensia hasoru feto no labarik-feto sira. Ita hotu hakarak ita-nia sosiedade hahú husi uma laran, iha instituisaun sira no fatin públiku sira seguru ba ita-nia inan, feton no oan feto sira inklui grupu vulnerável sira hanesan maluk sira portadór, portadora defisiénsia no komunidade LGBTQI sira.
Governu halo ona esforsu oioin hodi promove igualdade entre feto no mane iha area sira hanesan aumenta partisipasaun feto vida politiku, pozisaun foti desizaun, prevene violénsia hasoru feto no labarik feto, nomós hakbiit ekonomia feto hodi fornese rekursu finanseiru no kreditu atu feto sira hala’o atividade ekonomiku nomós responde ba kestaun sira liga ho dezigualdade, distribuisaun responsabilidade ba servisu iha familia no sosiedade nian liuhusi adopta deklarasaun maubisse. Deklarasaun Maubisse ne’e hanesan kontinuidade ba IX Governu Konstitusional nian atu promove empoderamentu ekonomia feto liuliu feto sira iha área rural. Deklarasaun ida ne’e implementa hosi liña ministerial hamutuk 17 no BNCTL.
Alende ne’e mós Sekretária Estadu ba Igualdade mós halo ona investimentu ba hakbiit ekonomia feto no grupu vulnerável sira iha Munisípiu hotu no RAEOA liuhosi apoiu direita kapital finanseiru mak Fundu Tranferénsia Públiku atu Grupu Feto no Vulnerável sira hala’o atividade ekonómiku hodi aumenta sira nia rendimentu.
Dezde tinan 2019, SEI aloka ona orsamentu FTP ba grupu sira hodi hala’o atividade sira hanesan produz hahan, homan, soru, kios, hakiak animal, kuda modo no mós rai no impresta osan, inklui apoiu mós ba NGO no organizasaun feto sira hodi hala’o atividade promove feto iha vida polítika, prevene no kombate violénsia bazeia jéneru.
Tan ne’e atu taka Sua Exelénsia apela ba partisipante sira hotu tantu feto no mane, labarik kiik no boot, ferik katus, Joven mane no joven feto, , autóridade Governu, lider akomunitaria, konfisoens relijiuza sira hotu iha nível nasional no lokal no mós sosiedade tomak atu kontinua tau hamutuk esforsu hotu hodi halo asaun koletiva atu prevene no kombate violénsia hasoru feto no labarik feto iha Timor-Leste.
Atu husik hela fatin sua Exelénsia mós apresia ba esforsu FOKUPERS no World Vision nia hodi uza momentu ne’ebé importante hodi realiza dialogu nu’udar parte ida kontribui makas ba hapara violensia kontra feto no labarik feto hodi hamosu uma no fatin publiku hotu ne’ebé seguru.
Entretantu dialogu ne’e, hetan partisipasaun maiória husi joven universitariu sira iha Munisípiu Díli, Organizasaun naun governamental nasionál no internasionál, Polísia Nasionál Timor-Leste, Autoridade Lókal sira no seluk tan.
Atividade ne’e Fokupers servisu hamutuk ho World Vision Timor-Leste no hetan apoiu fundus husi Uniaun Europeia.